Proizvodnja i prerada živinskog mesa u Evropskoj uniji podvrgnuta je strogim pravilima. To znači da se zna poreklo proizvoda koji zadovoljava tržišne standarde kao i da se stalnim poboljšavanjem bezbednosti, kroz ceo prehrambeni lanac, dobija maksimalan kvalitet. Potrošnja kao i proizvodnja pilećeg mesa u Evropi je u ekspanziji. Tako je u poslednjih deset godina zabeležen porast od devet odsto a zemlje koje prednjače u proizvodnji i konzumaciji pilećeg mesa su Francuska, Poljska, engleska, Italija, Španija i Nemačka. Primera radi, samo Poljska proizvede godišnje milion i po tona živinskog mesa što je za 20 puta više nego što se proizvede u Sloveniji. Kako kažu u slovenačkoj kompaniji Perutnina Ptuj koja se već 110 godina bavi proizvodnjom i preradom živinsklog mesa, protiv uvoza iz Evrope bore se takozvanom integrisanom proizvodnjom što znači da potrošač zna da je živinsko meso stopostotno domaće.
Proizvodnja i prerada živinskog mesa u Evropskoj uniji podvrgnuta je strogim pravilima. To znači da se zna poreklo proizvoda koji zadovoljava tržišne standarde kao i da se stalnim poboljšavanjem bezbednosti, kroz ceo prehrambeni lanac, dobija maksimalan kvalitet.
Potrošnja kao i proizvodnja pilećeg mesa u Evropi je u ekspanziji. Tako je u poslednjih deset godina zabeležen porast od devet odsto a zemlje koje prednjače u proizvodnji i konzumaciji pilećeg mesa su Francuska, Poljska, engleska, Italija, Španija i Nemačka.
Primera radi, samo Poljska proizvede godišnje milion i po tona živinskog mesa što je za 20 puta više nego što se proizvede u Sloveniji. Kako kažu u slovenačkoj kompaniji Perutnina Ptuj koja se već 110 godina bavi proizvodnjom i preradom živinsklog mesa, protiv uvoza iz Evrope bore se takozvanom integrisanom proizvodnjom što znači da potrošač zna da je živinsko meso stopostotno domaće.
"Imamo integrisan proces proizvodnje, od uzgoja jaja do inkubatori pa preko cele proizvodnje, 250 kooperanta. Imamo kontrolu kvaliteta celog lanca i sopstvenu proizvodnju krmnog bilja", kaže Tibor Šimonka, direktor Uprave „Perutnina Ptuj".
"U svim procesima i kritičnim tačkama se kontroliše kvalitet i poštujemo sledljivost od njive do trpeze. Takođe imamo i unutrašnju i spoljnu kontrolu", navodi Brigit Vindiš Zelenko, direktor uprave kvaliteta "Perutnina Ptuj".
"Perutnina Ptuj" ima proizvodnju i u Srbiji, tačnije u Bačkoj Topoli gde su u privatizaciji kupili "Topiko". Iz uprave naglašavaju da je kompletan proces proizvodnje potpuno identičan kao i u matičnoj kompaniji.
"Kooperanti moraju da uzimaju naše pile, hranu iz naše fabrike stočne hrane. naši pilići u Srbiji su 100odsto GMO free zbog sirovine koja se proizvede u Srbiji", objašnjava Hermina Šerona, direktorka "Topika".
Ono što predstavlja velikim proizvođačima problem jeste to što u našoj zemlji tržište nije regulisano. U Srbiji radi oko 130 proizvođača živinskog mesa, a samo 30 do 40 je registrovano.
Kako bi dobili što kvalitetnije meso u Perutnini su počeli sa uzgojem pilića na način sličan tradicionalnom. To znači da pilići od momenta kade napune napune 22 dana borave napolju jer je cilj takvog uzgoja omogućiti živini što prirodnije uslove.
"Pilići su slobodniji u kretanjima, dobijaju više svetlosti i samim tim je i meso bolje", kaže Igor Galić, upravnik farme pilića Perutnine Ptuj.
Naredne godine planirane su investicije u podizanje farmi koje ispunjavanju više evropske standarde. I u Srbiji predstoji unapređenje proizvodnje.
Kako kažu, Srbija za Perutninu Ptuj predstavlja sve značajnije tržište, koje ima veliki potencijal za uzgoj živine, pogotovo ako se uzme u obzir da Srbija jedina u ovom delu Evrope ne dozvoljava upotrebu GMO komponente u ishrani životinja.